Prvi čovjek koji je teleskop upotrijebio u astronomske svrhe bio je Galileo Galilei 1609-te godine. Na slici lijevo vidimo njegova dva refraktora. Bili su promjera 30tak mm, i za današnje pojmove, optički jako loši, da ne kažem očajni. No ipak, s njima je Gallilei otkrio 4 velika Jupiterova mjeseca, i shvatio da se sva nebeska tijela ne gibaju oko Zemlje kako se tada smatralo. Otkrio je kratere na Mjesecu, vidio Saturnove prstenove, iako je njegov teleskop bio preslab da ih razluči...
Galileo je svoje teleskope i sam izrađivao, tako da je on praktički prvi ATM-ovac
(atm =
amateur telescope making ili amaterska izrada teleskopa)
Prekretnica
je nastala kada je Sir Isaac Newton konstruirao prvi teleskop
s zrcalima umjesto s lećama. Ovo je omogucilo izradu puno većih teleskopa.
I dan danas, Newtonian teleskop je i dalje najpopularniji tip među
astronomima amaterima.
Izrađen je 1941, po knjizi Alberta Ingalisa "Amateur telescope making" Izradio ga je gosp. Mirko Baretić sa otoka Suska
Promjer primarnog zrcala je 178 mm, kao sekundarno zrcalo sluzila je prizma iz odbačenog dalekozora, isto kao i okular. Kao sto se vidi na slici... dizajn je prilicno radikalan s otvorenim tubusom i drvenom alt az montazom.
Po riječima graditelja u pismu Albertu Ingallisu, teleskop je odlično funkcionirao.
Izvor:"Bareticscope", "Amateur astronomer CD" , izdanje Scientific American 2002.
